Prilikom upisa u prvi razred provodi se procjena zrelosti ili spremnosti djeteta za školu. To znači da dijete treba dostići određeni stupanj tjelesnog, intelektualnog, emocionalnog i socijalnog razvoja, te razviti određene kulturne, higijenske i radne navike da bi moglo izvršavati zadatke koje mu škola postavlja. Ono se za polazak u školu treba pripremiti psihički i fizički, a najveći dio te pripreme odvija se u obitelji.
Koje to sposobnosti i vještine treba dijete imati pri upisu u prvi razred?
Motorička spretnost
Krupna motorika - dijete može hodati po ravnoj crti, stajati na jednoj nozi zatvorenih očiju, skakati na jednoj nozi i sl.
Fina motorika ruku i prstiju (grafomotorika) - sposobnost djeteta da pravilno drži olovku, da precrtava geometrijske oblike kao kvadrat , krug, pravokutnik, trokut, povlači ravne, kružne, valovite linije, izrezuje škarama jednostavne oblike itd.
Prostorni odnosi
Dijete treba razumjeti prostorne odnose: desno, lijevo, gore, dolje, ispred, iza,u, ispod, iznad i sl.
Vremenski odnosi
Dijete treba razumjeti : prije, poslije, jutro, podne, večer, te po mogućnosti znati nabrajati dane u tjednu.
Snalaženje s brojevima
Poželjno je da dijete broji najmanje do 10, da uspoređuje brojeve do 10 (što je veće- manje), da zna zbrajati i oduzimati unutar skupa od 5 elemenata pomoću prstiju, da prepoznaje brojeve do 10 i sl.
Boje
Dijete treba prepoznavati i imenovati osnovne boje: crvenu, žutu, plavu, zelenu, bijelu, crnu, boju
Govor i rječnik
Dijete treba pravilno izgovarati sve glasove (dozvoljeno je umekšano izgovaranje nekih glasova - č, ž, š, s, c zbog ispadanja mliječnih zubi). Ukoliko dijete i nakon pete godine nepravilno izgovara pojedine glasove ili ima nekih drugih odstupanja u govoru, potrebno je obratiti se logopedu. Razvijenost govora jako je važna za usvajanje početnog čitanja i pisanja.
Dijete treba biti u stanju prepričati kraći događaj ili ispričati priču prema slikama. Pri tome se obraća pažnja na gramatičku strukturu rečenice - koristi li dijete ispravno jedninu, množinu, rod , padež, veznike itd.
Zatim, može li dijete pravilno ponoviti rečenicu od 5-6 riječi i odgovoriti na pitanja vezano uz nju.
Da li je razvijena glasovna osjetljivost : sposobnost rastavljanja riječi na glasove i sastavljanje riječi npr. M-O-R-E, K-U-Ć-A, M-A-M-A…To se zove glasovna sinteza i analiza, koja je neobično važna za usvajanje tehnike čitanja i pisanja.
Koncentracija i pažnja
Očekuje se da dijete može usmjeriti pažnju na zadatak 15 minuta, a na igru i do 60 minuta uz kratke otklone pažnje.
Emocionalna zrelost: Znači da dijete ima određenu stabilnost i sposobnost samokontrole, da može prihvatiti pohvale ali i neuspjeh, te da se može odvojiti od roditelja tijekom procjene psihofizičke zrelosti.
Socijalna zrelost: Dijete treba znati svoje osobne podatke: ime prezime, adresu, broj telefona, imena ukućana, imena prijatelja, put od kuće do škole, kako prijeći cestu i sl. Socijalna zrelost uključuje vještinu prihvaćanje autoriteta, te vještinu komunikacije s vršnjacima.
Samostalnost: Dijete treba znati samo se obući, obuti, zavezati cipele, samostalno ići na WC, brinuti se o svojim stvarima, školskom priboru itd. Dijete koje nije u stanju voditi brigu o sebi, teško će prihvaćati školske obveze i zadatke.
Što svaki roditelj uz potporu odgajatelja može učiniti?
- REDOVITO RAZGOVARATI S DJETETOM; POZORNO SLUŠATI KAD IM DIJETE OBJAŠNJAVA; SVAKODNEVNO POTICATI DIJETE NA RAZGOVOR.
- OSIGURATI DJETETU VRIJEME I MJESTO ZA AKTIVNOSTI U KUĆI.
- HRABRITI I POTICATI DIJETE DA USTRAJE U KUĆNIM OBVEZAMA!BITI DOSLJEDNI U STVARANJU RADNIH NAVIKA!
- POTICATI DIJETE NA SAMOSTALNO OBAVLJANJE ZADATAKA.
- POTICATI GA NA STVARANJE SOCIJALNIH ODNOSA.
- SUDJELOVATI U INFORMACIJAMA, RODITELJSKIM SASTANCIMA I EDUKACIJAMA,TE PRATITI POTREBNU LITERATURU.
- AKTIVNO SUDJELOVATI U AKTIVNOSTIMA VRTIĆA.
- UKLJUČIVATI DIJETE U ODGOVARAJUĆE OBITELJSKE IGRE I DRUGE AKTIVNOSTI KOJE RAZVIJAJU VJEŠTINE (MANIPULATIVNE, REPREZENTATIVNE I STRUKTURIRANE IGRE S PRAVILIMA).
- SMANJITI VRIJEME PROVEDENO PRED TELEVIZIJOM, A VIŠE VREMENA PROVODITI U ŠETNJI, RAZGOVORU ILI IGRI S DJETETOM
- ČITATI DJETETU PRIČE, SLIKOVNICE, POTICATI GA NA PREPRIČAVANJE;BOJATI I CRTATI S DJETETOM!
- NE PLAŠITI GA SA ŠKOLOM I ŠKOLSKIM OBVEZAMA, ALI I NE IDEALIZIRTI,VEĆ PREDSTAVITI ŠKOLU U REALNOM SVJETLU.
- NE DOPUSTITI DA ŠKOLSKA OCJENA BUDE MJERILO VRIJEDNOSTI VAŠEG DJETETA!
- SVAKODNEVNO MU ISKAZIVATI NJEŽNOST, PRIHVAĆANJE I LJUBAV.
- NE NAMEĆATI DJETETU ŠKOLSKE OBAVEZE (MATEMATIČKE ZADATKE, RADNE BILJEŽNICE I SL.) PRIJE VREMENA! BIT ĆE VREMENA ZA RADNE OBAVEZE KAD KRENE U ŠKOLU.
- OSTAVITE DJETETU VREMENA ZA IGRU! NE ZABORAVITE: IGRA JE STALNA POTREBA DJETATA. ONA NE PRESTAJE POLASKOM DJETETA U ŠKOLU!
VAŽNO JE ZNATI:
- DJECA KOJA USPJEŠNO I BEZBOLNO PRIJEĐU IZ PREDŠKOLSKE USTANOVE U OSNOVNU ŠKOLU POKAZUJU TENDENCIJU ZADRŽAVANJA VISOKE RAZINE SOCIJALNIH KOMPETENCIJA I ŠKOLSKIH POSTIGNUĆA. (Pianta, and Cox 1999; Luster and McAdoo, 1996; Shepard)
- PRIPREMA ZA ŠKOLU NIKAKO NE ZNAČI "NAUČITI DJECU ČITATI I PISATI U DJEČJEM VRTIĆU" JER ĆE TO RADITI U ŠKOLI SA ZA TO OSPOSOBLJENIM STRUČNJAKOM!
- AKO SE DIJETE IMALO PRILIKE OSVJEDOČITI DA NJEGOVI RODITELJI I ODGAJATELJI CIJENE ŠKOLU KAO NEŠTO VRIJEDNO I VAŽNO,AKO ČUJE DA JE ZNANJE KOJE TAMO STJEČE ZNAČAJNO ZA ŽIVOT,ONO OSJEĆA DA JE TO TAKO JER NAM VJERUJE PA TO ONDA POSTAJE I NJEGOV STAV PREMA ŠKOLI.
- SVA SE DJECA RAZLIKUJU I NEĆE SVA IMATI JEDNAKO RAZVIJENE NAVEDENE OSOBINE. NEKE ĆE SE OSOBINE NAGLO RAZVITI U NAREDNIM MJESECIMA, A I LJETO PRED POLAZAK U ŠKOLU DONIJET ĆE NEKA RAZVOJNA IZNENAĐENJA.
- RESPEKTIRAJTE VAŽNU ULOGU IGRE U PRIPREMI ZA ŠKOLU,ONA JE POTREBA DJETETA ALI I SREDSTVO UČENJA!
Pripremila: pedagoginja Maja Blaslov Nadinić